Eksponiranje dece u virtuelnom svetu sve češće je svesna odluka roditelja, obično motivisana ekonomskim interesima, odnosno time da mame i tate žele da zarađuju reklamiranjem na društvenim mrežama, koje podrazumeva i angažovanje dece. Mnoge majke sve više koriste antišerenting - kada je na fotografiji sa decom fokus na npr. modnoj kombinaciji koja se reklamira, a detetovo lice i/ili cela glava su skriveni. Roditelji svesno ostavljaju potencijalno štetne digitalne tragove pre nego što imaju saglasnost svoje dece. Šta kad slike dece postanu unosan posao?

šerenting

Digitalne tehnologije su se, osim u detinjstvo i sazrevanje novih generacija, bez ikakve sumnje umešale i u roditeljstvo, te je nastao pojam "šerenting", od reči parenting (roditeljstvo) i sharing (deljenje), a označava tendenciju roditelja da društvene mreže i druge internet platforme zatrpavaju fotografijama, snimcima ili ličnim informacijama o sopstvenoj deci. Skoro 1.500 fotografija svog mališana prosečan roditelj objavi na mreži do detetovog petog rođendana, pokazuje istraživanje koje je sprovela "Roditeljska zona".

"Roditelji danas imaju mnogo novih tehnloških mogućnosti koje prethodne generacije nisu imale. Deljenje slika njihove dece na društvenim mrežama ili tzv "šerenting" samo je jedna u nizu - kaže Dragana Stanković, psiholog i psihoterapeut i urednica portala Psihologijaonline.com.

Neki dele slike dece samo zbog lajkova

Majka, češće nego otac, dodaje naša sagovornica, objavljuje fotografije svoje dece na društvenim mrežama, a onda čeka odobravanje uže ili šire familije, prijatelja u vidu lajkovanja postavljenih fotografija. Ukoliko nema dovoljno lajkova ili izostanu lajkovi bitnih ljudi od kojih se ipak očekivalo da pokažu da im se fotografija sviđa, majka krene u razmišljanje da li je dovoljno dobra u svojoj ulozi.

- Zašto bi sve ovo majka radila pored obaveza koje ima, prvenstveno oko deteta? Zato što često svoje online deljenje tretira kao sredstvo za održavanje bliskih veza i odnosa sa drugima na svojoj društvenoj mreži. Želi da se poveže sa drugim ljudima ukoliko je usamljena ili da dobije priznanje drugih ljudi da je dobra majka. Ovi postovi se mogu posmatrati kao trenuci ponosa, emocije povezane sa dobrim roditeljstvom i kvalitetnim odgajanjem dece - objašnjava psiholog.

šerenting

Drugima je važna što veća zarada

Eksponiranje dece u virtuelnom svetu sve češće je svesna odluka roditelja, obično motivisana ekonomskim interesima, odnosno time da mame i tate žele da zarađuju reklamiranjem na društvenim mrežama, koje podrazumeva i angažovanje dece.

- Sve je uobičajenije da su ljudi deljenje slika dece pretvorili u unosan posao. Društvena mreža poput Instagrama je postala mesto gde se slike dece menjaju za novac. Ako je vaš Instagram nalog dovoljno popularan, možete da dobijete besplatne stvari u kojima bi dete uživalo u zamenu za vaše postove.

Nijedni se ne obaziru na bezbednost

Ipak, kaže naša sagovornica, postoje i etička razmatranja kada je u pitanju deljenje slika svog deteta na društvenim medijima o kojima bi roditelji trebalo da budu svesni.

- Tu je i pitanje bezbednosti. Objavljivanjem fotografija, datuma rođenja, adrese i ostalih privatnih informacija dece može se desiti i krađa identiteta i malverzacije na finansijskom polju sa bankovnim računima ili kreditnim karticama. Dakle, roditelji ostavljaju potencijalno štetne digitalne tragove pre nego što imaju saglasnost svoje dece i na taj način ugrožavaju njihovu privatnost. Da li je ovo jedini način zarade na Internetu i da li treba rizikovati detetovu privatnost i bezbednost zbog novca?

Ukoliko majka dovoljno voli svoje dete neće ga koristiti u ove svrhe i time mu možda naneti štetu, već će porazmisliti pre objavljivanja bilo kakve slike svog deteta i da li je uopšte potrebno objavljivati je.

Ipak moramo se pomiriti sa činjenicom da je sve ovo postalo neka vrsta društvenog fenomena, ali dobro je informisati se pre nego što se upuštite u ovakvu vrstu zarade pogotovo kada koristite dete.

Je l' se dete nešto pita?

Kako je mladić nedavno tužio grupu "Nirvana" zbog gole fotografije na albumu kada je bio beba, i druga deca bi mogla da tuže sopstvene roditelje za objavljivanje fotografija, ali tek nakon što postanu punoletna.

Naime, kako zakon trenutno reguliše ovu oblast, za objavljivanje sadržaja, odnosno fotografija i snimaka na kojima su deca neophodna je saglasnost roditelja, dok se dete ništa ne pita. Zato je uvek dobra ideja da pitate svoje dete da li je u redu što objavljujete određenu fotografiju ili video-zapis.

- Ako se vaše dete ne oseća dobro u vezi s tim, nemojte objavljivati. Ako je previše malo da vam odgovori, vi ste ti koji treba da prosudite da li radite dobru stvar svom detetu. Čak i ako se vaše dete slaže sa tim što pišete ili objavljujete o njemu, možda će od vas tražiti da ubuduće izbrišete fotografiju ili komentar. Ako se to dogodi, važno je da poštujete zahtev vašeg deteta - kaže Dragana Sranković, psiholog.

Ali zapamtite, dodaje, da čak i kada izbrišete fotografije, ne možete ih potpuno ukloniti sa interneta ako su ih drugi ljudi podelili.

Intervju vodila: Iris Krdžić, Blic Žena

Intervju možete pročitati i na sajtu http://zena.blic.rs

Comments powered by CComment

Pretraga

ZAKAŽITE SEANSU (UŽIVO ILI ONLINE); POSTAVITE PITANJE PUTEM EMAIL-A

 

 

 

Psihologija Online

Ovaj web-portal bavi se prevashodno psihologijom. Kao takav namenjen je psiholozima, studentima psihologije, ali i svim ljubiteljima psihologije i ljudima kojima su u datom trenutku potrebne informacije, odgovori i pomoć iz svih oblasti psihologije kao nauke. Dovoljno je da nas kontaktirate. Misija našeg sajta jeste da, kroz ponuđene tekstove, svim posetiocima pruži znanja i konkretne savete u različitim oblastima svakodnevnog funkcionisanja.